Vjerujem da ste se nekada našli u situaciji kad ste mislili da ne postoji izlaz i da ništa ne možete da učinite. Pokuštali ste problem riješiti, ali ne ide, pa ne ide. Osjećate se bespomoćno i u bezizlaznoj ste situaciji. Iz svog ugla gledanja ne vidite rješenje.

Inspiraciju za ovaj tekst našla sam u svom sinošnjem snu. Sanjala sam lucidne snove, a to su oni snovi kada shvatimo da sanjamo i onda uspostavljamo kontrolu nad svojim snom.

Tako sanjam da gledam neku šumu, ali nju je zahvatio požar i sva je izgorjela. Sama garež i crnilo. Sve je ogoljeno. Razmišljm kako to nije šuma koju volim, jer volim da je zelena i shvatim da sanjam. Kažem sebi da ću je sada promijeniti. Zažmirim, okrenem se i otvorim oči. Međutim, šuma nije postala zelena, nego je bila sva prekrivena snijegom. Kažem da sam htjela zelenu šumu, ali volim i snijeg. Sviđa mi se i ovako.

Kada sam se probudila, počela sam da razmišljam o tome i našla sličnost sa nekim situacijama u kojima se nalazimo, a te situacije nam se ne sviđaju.

Zapravo, postoji način da to promijenimo, ali valja se pomaknuti s mjesta. Kad iskoračimo, vidimo drugačiju sliku koja nam često nudi drugačiji pristup i potencijalno rješenje.

Ipak, prije svega, treba da budemo svjesni. Svjesnost nam otvara um , a zahvaljujući otvorenom umu dolazimo do novih rješenja. Aktivira se naš kreativni dio koji uvijek nađe način kako izaći iz situacije koja nam se ne sviđa. Trenutno potisnemo uvjerenja koja nas sputavaju i pronalazimo (druge) načine.

U radu sa svojim klijentima, često im dam zadatak da napišu svoje vrijednosti kako bi ih mogli vidjeti i snažnije doživjeti.

Razgovaramo koja je vrijednost neophodna da bi se riješio trenutni problem. Zatim razgovaramo o uvjerenjima koja nas spotiču i zaustavljaju.

Naprimjer, ako podjelu poslova dijelite isključivo na muške i ženske, treba da razmislite o tome. Zašto je vaša perspektiva takva? Jer, ona može utjecati i na druge važne aspekte vašeg života.

Stoga je važno vježbati pozitivan stav prema životu. Ipak, teško je vježbati pozitivno razmišljanje kada ste okruženi lošim stvarima ili ljudima koji vam neprestano ubacuju negativne misli u mozak.

Naprimjer, ako vas pregledavanje društvenih mreža ili čitanje vijesti dovede u negativno mentalno stanje, možda bi bilo najbolje ograničiti vrijeme na obavljanje tih aktivnosti i umjesto toga raditi stvari koje se vama čine konstruktivnim. Slično tome, ako vas neko od članova vaše porodice ili prijatelja neprestano uvlači u svoju sferu negativne energije, umjesto toga odlučite provesti vrijeme s više pozitivnih ljudi. Okružiti se pozitivnošću može biti bitan korak u potrazi za vašim najboljim životom.

Napravite sebi podsjetnik pozitivnih razmišljanja, pa kao što imate podsjetnik za vrijednosti, neka tako imate i podsjednik pozitivnosti. Napišite neku svoju pozitivnu priču, priču u kojoj živite svoj život bez ograničenja.

Viktor Frankl kaže da ne možemo uhvatiti sreću, ako želimo biti sretni, jer sreća dolazi kao produkt radeći na smislu koji je veći od nas samih.

Dakle, ne možemo biti sretni, ako samo želimo biti sretni. Da bismo bili sretni moramo rasti, željeti i imati smisao. Rasti možemo jedino ako izađemo iz zone konfora. O zoni konfora sam pisala ranije, pa pročitajte.

Sreća je nusprodukt izazova i promjena i mi smo rođeni da bismo bili izazvani. Život nas stalno izaziva, pa ako ne činimo ništa, a emocije nam uporno govore da nešto nije uredu, počinjemo truhnuti iznutra.

Naprimjer, neki moji klijenti koji imaju uvjerenje podređivanja, a to je uvjerenje da treba raditi kako drugi kažu, uglavnom imaju osjećaj krivnje kada sebe stave na prvo mjesto. Da bi izbjegli ovo uvjerenje, moraju da se nauče nositi s osjećajem krivnje. Moramo proći kroz emocionalno zamarajuća iskustva.

Budite hrabri, otvorite vrata vašega uma, jer to je možda izlaz za potpunu transformaciju i iscjeljenje.

Svako od nas bira kako ćemo gledati na svoj život. Svako od nas bira svoju perspektivu, ali pitanje je samo, činimo li to svjesno ili smo dobrim dijelom nesvjesni onoga što se dešava oko nas?

O autorici:

Dr. sc. Vahida Djedović, psihoterapeutkinja sa dvadestogodišnjim iskustvom u radu s klničkim pacijentima. Obrazovala se na Institutu za grupnu analizu na Klinici za psihollošku medicinu, pri Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirala je na odnosu kreativnosti i emocija, sa posebnim akcentom na sreći, nadi i optimizmu. Ima vlastito savjetovalište.

[site_reviews_form title=”Ocijenite ovaj članak” assigned_terms=”42” id=”kvzox3ng”]

[site_reviews_summary title=”Ocjene” assigned_terms=”42” schema=”true”]

[site_reviews title=”Najnovije ocjene” schema=”true” id=”kvzoyebt”]